Slika 2
Slika 1
 

Pocetna

O udruzi



Ribarski alati


Slike
Video Kontakt

 


kutina

 

smz

 

repusnica

1.Vrška

Prema kazivanju starih lonjskih ribara, vrška se, kao ribolovni alat, počela na ovom području koristiti 30 – tih godina prošlog stoljeća, kad je u selo Trebež, nedaleko Lonje, doselio Antun Martin ribar iz Šarengrada kraj Iloka. On je lokalnim ribarima pokazao kako se taj alat izrađuje i postavlja u rijeku. Izradu vrške, ribari su smatrali zavidnim umijećem, pa su Antuna prozvali Mešter što u lokalnom žargonu znači stručnjak, majstor. Pa i danas, kad nekoga od starih ribara upitate za Antuna Martina, nitko ne zna tko je to. Ali, upitate li za Meštera, svi će Vam ispričati tko je i po čemu ga znaju..

vrska

Kao što se na slici vidi, vrška je u stvari mrežasti alat konstrukcijski ojačan drvenim elementima koji joj na određeni način formiraju oblik ali i drže mrežasti dio u napetom stanju stvarajući određeni lovni prostor. 
Vrška se sastoji od nekoliko glavnih dijelova od kojih su najvažniji, prednji dio zvan bubanj, ravni mrežasti dio oblika pravokutnika zvan krilo i dvije motke, pritke ili lonjski štice pomoću i između kojih se vrška u vodi drži u zategnutom stanju.

Drveni elementi koji bubanj vrške drže napet u kružnom obliku, zovu se prilično poznato – obruči. Izrađuju se od hrastovih mladica debljine palca.
Hrast je odabran iz čisto praktičnoga razloga, dugotrajan je u vlažnoj okolini. S mladica se oguli kora, oblikuju spojna mjesta a zatim savijaju u potreban promjer i u takvom obliku jedno vrijeme suše. Ukoliko obruči nisu dovoljno dugački, posebnom obradom i vezanjem spojnih mjesta mogu se produljivati i u tom slučaju dodani nastavak naziva se 'kalam'.
Nakon toga, spremni su za uporabu. Na određenom mjestu provlače se kroz oka mrežastoga dijela po obodu vrške, spajaju se krajevi i tako spojeni drže je u određenom kružnom obliku.
Vrška konstrukcijski ima dva otvora kroz koje u nju ulazi riba. Prvi, veći otvor, koji ribari zovu 'veliki nagon' nalazi se na najširem dijelu bubnja, do krila, a drugi, manji u sredini bubnja i njega ribari zovu 'mali nagon'.
Mrežasti dio oba otvora konstrukcijski je formiran u oblik lijevka.
Riba, koja je ušla u vršku nastavlja zbog struje vode plivati naprijed i u većini slučajeva prolazi kroz vrlo usko, ljevkasto grlo malog nagona u sredini vrške, koji se nakon njena prolaska skuplja smanjujući otvor.
Nakon toga povratka nema, riba je uhvaćena. No, isto vrijedi i za prvi, veliki nagon, iako postoji šansa da se manja riba kroz njega ipak provuče van.

Vrške su izrađivane u nekoliko veličina, a ona se određivala brojem oka mrežastoga dijela po duljini vrške. Obzirom na usklađene proporcije, broj oka mrežastoga dijela nije mogao biti proizvoljan nego u jednom određenom brojnom odnosu.
Krilo vrške moglo je biti proizvoljne duljine, ali je visina bila određena promjerom zadnjeg, najvećeg obruča bubnja (preračunato u oka mreže).
Oka krila bila su iste veličine kao i oka vrške.

 

nazadribanaprijed

vojkovic

 

lonjsko

 

kopacki