Slika 2
Slika 1
 

Pocetna

O udruzi



Ribarski alati


Slike
Video Kontakt

 


kutina

 

smz

 

repusnica

34.Crnka

Hrvatsko ime:Crnka, ruca (Lupoglav-Dugoselo, Križ)


crnkaMorfologija: Leđna peraja počinje iza polovice tijela. Leđna peraja ima više od 14 zraka. Šipćice leđne peraje su gotovo jednake dužine. Glava je relativno dugačka u odnosu na tijelo. Zubi postoje samo u donjoj vilici , sitni su i brojni, a poredani su u 3 – 4 reda i okrenuti unutra. Po gornjoj vilici i jeziku nema zuba. Leđa su tamna ili tamnocrvena. Po tijelu se nalaze tamne pjege i točke. Na leđnoj i repnoj peraji nalaze se tamne pjege koje su poredane u jednom redu. Duž gornje polovine tijela proteže se svijetlo žuta pruga. U razdoblju mriješćenja pojavljuje se kod mužjaka bračno ruho – podrepna peraja se oboji sivo zeleno.
Leđna peraja: 3 tvrde šipćice / 12-14 (15) mekanih šipćica 
Podrepna peraja: 2 tvrde šipćice / 5-6 (7) mekanih šipćica 
Prsne peraje: 1 tvrde šipćice / 10-13 mekanih šipćica 
Trbušne peraje: 1 tvrde šipćice / 5-6 mekanih šipćica 
Repna peraja: 9-13 šipćica. 
Broj kralježaka: 32-36 
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 33-35 


Max veličina: 5 – 9 cm, maksimalno 11.5 cm. Maksimalna težina 27 grama.


Biologija:
Živi u stajaćim i sporo tekućim vodama, gdje su uvjeti za život drugih vrsta dosta nepovoljni. Dobro podnosi nedostatak kisika u vodi, pa se za disanje koristi ribljim mjehurom uzimajući atmosferski zrak sa površine vode. Može izdržati na vlažnom mjestu i do 10 sati bez vode. Pri opasnosti od isušenja, zakopava se u podlogu. Mrijesti se od ožujka do travnja. Ikru polaže na poplavnim terenima među vodenim biljkama. Jaja ženke odlažu u gnijezda koja čuvaju. Spolna zrelost se postiže u drugoj godini. Može živjeti do 7 godina. Živi u grupama od 5 ili 6 jedinki. Ženke su krupnije od mužjaka. 1 580 – 2 710 jaja po ženki. Hrani se beskralježnjacima, naročito ličinkama kukaca i rakova. Ponekad se hrani sitnom ribom.


Distribucija: Izvorno dolazi iz sliva Dnjestra, Pruda i Dunava, iako je svagdje unesena. Kod nas živi u nekim rijekama dunavskog sliva. Predstavnici ovog roda mogu se smatrati reliktnim vrstama koje izumiru, pa se time tumači isprekidanost njihovog areala. Posljednjih godina je zabilježen značajan pad brojnosti uslijed isušivanja i onečišćenja staništa.


Ugroženost:
Nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih vrsta Hrvatske kao ugrožena vrsta.

nazadribanaprijed

vojkovic

 

lonjsko

 

kopacki